logo
Besplatni info telefon 080 02 02 68

KJKP Pokop d.o.o Sarajevo

Nažalost, vaš preglednik nije podržan i ne može prikazati ovu stranicu.
U cilju što kvalitetnijeg iskustva na web-u, kao i iz sigurnosnih razloga, bilo bi dobro da pokušate koristiti jedan od modernih web preglednika. Neke od najpopularnijih možete pronaći u listi ispod.
Objavljeno: 13. 05. 2019. 11:45

Pojava šimširovog moljca na gradskom groblju „Bare“

Dolaskom proljeća, uz rast biljaka, bude se i različiti insekti, ali i oni ne toliko dobrodošli. Jedan od njih je Cydalima perspectalis, poznatiji kao šimširov moljac, čija je pojava nedavno primijećena na gradskom groblju „Bare“. Štete koje je uzrokovao ovaj invazivni štetočina, već su velike i postoji opasnost od njihovog daljnjeg širenja.

Šimširov moljac je invazivna strana vrsta porijeklom iz Azije. Ovaj leptir je u Europi prvi put zabilježen u Njemačkoj 2006. godine, a sumnja se da je unesen sadnicama šimšira iz Kine. Vrlo se brzo širi te je potvrđen u 18 europskih zemalja. Budući da se radi o novoj vrsti, za koju nema nikakvih prirodnih neprijatelja koji bi smanjili njenu pojavu, moguće je njeno proširivanje i dalje značajne štete. Osim na šimširu, ovi štetnici uzrokuju štete i na japanskoj kuriki (Euonymus Japonica) te na nekim vrstama božikovine (Ilex).

Prisutnost moljca na samoj biljci se teško uoči, a sam napad na biljku izgleda nevino. Bjelkasti leptirići slete na biljku, i odlažu svoja jaja na donjoj strani lišća. Već u vrlo rano u proljeće (mart), kada se temperature ustabile na 12⁰C, gusjenice počinju sa „žderanjem“ lišća, što ovisno o vremenskim prilikama, traje sve do oktobra.

Borba protiv ovog nametnika je jako mukotrpna jer biologija ovog štetnika u Europi još nije dovoljno proučena. Na ovom području štetnik razvije dva do tri naraštaja.

Mlade gusjenice najprije oštećuju epidermu (kožu) lista i dosta se teško primjećuju, jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira gdje su dobro zaštićene. Nakon što narastu počinju proždirati cijele listove, tako da od šimšira ostaju samo gole grane obavijene paučinom što narušava estetski izgled biljke, te uzrokuje potpuni gubitak listova i ugibanje mladih bilja. Jedna gusjenica tokom svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na grmovima ih može biti i nekoliko stotina, što govori o njihovoj masovnosti i štetnosti.


Prvi znaci napada i mjere suzbijanja

Golobrst je uz svilene niti paučine prvi znak da se radi o šimširovom moljcu. Mlade gusjenice zadržavaju se u unutrašnjosti biljaka šimšira jer su tamo dobro zaštićene. Kako se povlače prema vanjskim dijelovima biljaka, štete postaju sve veće i vidljive, a tada je već prekasno za bilo kakvu intervenciju, jer je došlo do gubitaka skoro svih listova.

Neke od mjera suzbijanja šimširovog moljca su mehaničko odstranjivanje na način da se zaraženi grmovi protresaju i ispiraju pod mlazom vode. Ukoliko je potrebno drastično odrezati biljke, one zdrave i jake će se obnoviti. Dijelove biljaka koje su zaražene obavezno spaliti radi prevencije od širenja dalje zaraze. Starije gusjenice otpornije su na insekticide i samim tim suzbijanje je otežano, a na jednoj biljci ih može biti oko stotinu. Rana (posebno u proljeće) i redovna kontrola biljaka šimšira je najučinkovitija, te uklanjanje gusjenica čim se primijete. Time se smanjuje njihova brojnost i smanjuju se štete i sljedećih generacija tokom godine.

Pristupite ozbiljno ovom problemu. Poslušajte savjete stručnjaka. Početni napad i manje štete, ukoliko se preveniraju na vrijeme, mogu se kontrolisati.



Nazad na početnu

Ostale novosti